JEZERO KOJE JE USPORILO ROTACIJU ZEMLJE

ZANIMIMLJIVO

Kada ljudi govore o projektima koji su promijenili svijet, obično misle na svemirske misije, internet ili nuklearnu energiju. Ipak, jedan golemi infrastrukturni projekt u Kini uspio je učiniti nešto gotovo nezamislivo – neznatno usporiti rotaciju Zemlje.

Riječ je o brani Tri klanca na rijeci Jangce, najvećoj hidroelektrani na svijetu. Nakon njezine izgradnje nastalo je ogromno umjetno jezero čija je masa, prema procjenama znanstvenika, bila dovoljna da utječe na raspodjelu mase planeta i produži trajanje dana za djelić sekunde.

Iako promjena nije primjetna ljudima, sama činjenica da je čovjek izgradnjom jedne brane uspio utjecati na rotaciju Zemlje dovoljno govori o veličini ovog projekta.

YANGTZE TREĆA JE NAJDUŽA RIJEKA NA SVIJETU I NAJDUŽA U KINI

RIJEKA YANGTZE I ENERGETSKI POTENCIJAL KINE

Rijeka Yangtze, najduža je rijeka u Aziji i treća najduža rijeka na svijetu, odmah iza Amazone i Nila. Duga je oko 6300 kilometara i prolazi kroz velik dio Kine prije nego što se ulije u Istočno kinesko more kod Šangaja. Prolazi kroz mnoge velike gradove poput Wuhana i drugih.

Tisućama godina Yangtze je bila jedna od najvažnijih kineskih prometnih i gospodarskih arterija. Uz njezin tok razvijali su se veliki gradovi, industrija i poljoprivreda, a rijeka je postala ključna za razvoj modernog kineskog gospodarstva.

No Yangtze nije važna samo zbog prometa i navodnjavanja. Zbog snažnog toka i velikih količina vode kineski su stručnjaci još tijekom 20. stoljeća prepoznali golemi hidroenergetski potencijal rijeke.

Kina je desetljećima tražila način kako zadovoljiti rastuće potrebe za energijom. U razdoblju snažne industrijalizacije potrošnja električne energije eksplodirala je, a država je željela smanjiti ovisnost o ugljenu koji je uzrokovao ogromno onečišćenje zraka.

Upravo zato Kina je počela ulagati milijarde dolara u obnovljive izvore energije. Danas je vodeća svjetska sila kada je riječ o proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, solarnih elektrana i vjetroelektrana. Brana Tri klanca postala je simbol tog energetskog zaokreta.

GRADNJA BRANE ZAPOČELA JE 1994. I TRAJALA JE DO 2006. GODINE

IZGRADNJA NAJVEĆE BRANE NA SVIJETU

Ideja o izgradnji velike brane na Jangceu postojala je još početkom 20. stoljeća, ali projekt je ozbiljno pokrenut tek krajem prošlog stoljeća.

Gradnja brane Tri klanca službeno je započela 1994. godine. Bio je to jedan od najvećih građevinskih projekata u ljudskoj povijesti. Tisuće radnika, inženjera i strojeva radile su gotovo neprekidno godinama kako bi ukrotile jednu od najvećih azijskih rijeka.

Glavni dio projekta dovršen je 2006. godine kada je brana počela zadržavati vodu i stvarati golemo akumulacijsko jezero. Ipak, kompletan energetski sustav i posljednji generatori završeni su tek nekoliko godina kasnije.

Sama brana duga je više od dva kilometra, a visoka oko 185 metara. Iza nje nalazi se ogromna količina vode koja pokreće desetke turbina.

Elektrana godišnje proizvodi više od 100 teravatsati električne energije, što je dovoljno za opskrbu milijuna kućanstava. U pojedinim godinama proizvodnja struje premašivala je i proizvodnju mnogih nacionalnih elektroenergetskih sustava.

Za Kinu je ovaj projekt imao nekoliko ciljeva istodobno. Osim proizvodnje električne energije, brana je trebala smanjiti katastrofalne poplave koje su stoljećima pogađale područja uz Jangce te poboljšati plovidbu velikim teretnim brodovima.

JEZERO NASTALO IZGRADNJOM BRANE DUGO JE 600 KILOMETARA

ZEMLJA SE USPORILA

Najzanimljiviji dio priče nije sama veličina brane, nego njezin utjecaj na planet.

Nakon što se golema količina vode nakupila iza brane, znanstvenici iz NASA-e objasnili su da je došlo do vrlo sitne promjene u raspodjeli Zemljine mase. Upravo ta promjena neznatno je usporila rotaciju planeta.

Da bi se razumjelo kako je to moguće, potrebno je zamisliti Zemlju kao golemi rotirajući objekt. Kada se masa na rotirajućem tijelu premjesti dalje od osi vrtnje, rotacija se lagano usporava.

Sličan efekt može se vidjeti kod klizačice na ledu. Kada raširi ruke, vrti se sporije. Kada ih privuče tijelu, okreće se brže. Fizika iza tog fenomena temelji se na zakonu očuvanja kutnog momenta.

U slučaju brane Tri klanca dogodilo se nešto slično. Ogromne količine vode podignute su na veću nadmorsku visinu i raspoređene na drukčiji način nego prije izgradnje brane. Time se neznatno promijenio moment tromosti Zemlje.

Prema procjenama NASA-inih stručnjaka, duljina dana povećala se za otprilike 0,06 mikrosekundi. To znači da je jedan dan nakon punjenja akumulacijskog jezera postao neznatno dulji.

Promjena je toliko mala da ju ljudi ne mogu osjetiti, ali je dovoljno velika da je suvremeni instrumenti mogu izmjeriti. Upravo ta činjenica fascinira znanstvenike jer pokazuje da čovječanstvo danas gradi projekte koji mogu utjecati na sam planetarni sustav.

Važno je naglasiti da ovakve promjene nisu opasne. Potresi, topljenje ledenjaka i velike prirodne promjene također mogu utjecati na rotaciju Zemlje, često i više nego ljudske građevine.

ZBOG JEZERA RASELJENI SU MILIJUNI LJUDI

Izgradnjom brane nastalo je golemo akumulacijsko jezero poznato kao Rezervoar Tri klanca. Jezero se proteže stotinama kilometara uzvodno i potpuno je promijenilo krajolik središnje Kine.

Iako je projekt donio ogromne energetske koristi, imao je i visoku ljudsku cijenu.

Zbog podizanja razine vode raseljeno je više od milijun ljudi. Cijeli gradovi, sela i poljoprivredna područja morali su biti napušteni prije nego što ih je progutala voda.

Mnogi stanovnici preseljeni su u novoizgrađene gradove, često daleko od mjesta na kojima su njihove obitelji živjele generacijama. Brojni ljudi izgubili su obradivu zemlju, tradicionalni način života i lokalne zajednice.

Pod vodom su završila i brojna povijesna nalazišta, hramovi i arheološki lokaliteti. Stručnjaci su prije punjenja jezera pokušali spasiti što više kulturne baštine, ali velik dio zauvijek je izgubljen.

Ekolozi su također upozoravali na moguće posljedice za biljni i životinjski svijet. Promjene toka rijeke utjecale su na ekosustav Jangcea, a pojedine životinjske vrste našle su se pod dodatnim pritiskom.

Unatoč kritikama, kineske vlasti projekt i dalje smatraju jednim od najvećih tehnoloških uspjeha moderne Kine.