Jezero koje je usporilo rotaciju Zemlje

Brana Tri klisure u Kini najveća je brana na svijetu |FOTO: Britannica

Najveća brana ikad izgrađena

Brana Tri klanca (Three Gorges Dam) smještena je u provinciji Hubei i dovršena je 2012. godine, nakon više od dva desetljeća gradnje. Visoka je 185 metara, duga više od dva kilometra, a akumulacijsko jezero proteže se gotovo 600 kilometara uzvodno.

Osnovna svrha brane je proizvodnja električne energije – instalirana snaga prelazi 22.500 megavata – ali i kontrola poplava te poboljšanje plovnosti rijeke Jangce, najvažnije kineske vodene prometnice.

Projekt je od početka izazivao kontroverze: raseljeno je više od 1,3 milijuna ljudi, potopljeni su povijesni lokaliteti, a ekološke posljedice i danas se proučavaju.

Kako masa vode može utjecati na Zemlju?

Tvrdnja da brana usporava Zemljinu rotaciju na prvi pogled zvuči senzacionalistički, no temelji se na zakonima fizike. Zemlja se ponaša poput rotirajućeg tijela, a svaka promjena u raspodjeli mase utječe na brzinu te rotacije.

Kada se golema količina vode zadrži u akumulacijskom jezeru, masa se premješta s niže nadmorske visine prema višoj. Time se povećava Zemljin moment tromosti – slično kao kad klizač raširi ruke i uspori okretanje.

Kod brane Tri klanca riječ je o približno 39 kubičnih kilometara vode, mase oko 39 bilijuna kilograma. Iako je to zanemarivo u odnosu na ukupnu masu planeta, učinak je mjerljiv suvremenim instrumentima.

Koliko se zapravo usporava Zemljina rotacija?

Prema procjenama znanstvenika iz NASA-e, punjenje akumulacije Tri klanca produžuje duljinu dana za oko 0,06 mikrosekundi (0,00000006 sekundi). Uz to, pomiče Zemljinu os rotacije za približno dva centimetra.

U svakodnevnom životu taj učinak nema nikakvo značenje. Satovi, kalendari i astronomska opažanja ne bilježe ovu promjenu. No s gledišta geofizike, riječ je o rijetkom primjeru da je ljudska građevina ostavila mjerljiv trag na dinamici planeta.

Nije riječ o jedinom slučaju

Brana Tri klanca nije jedina pojava koja utječe na Zemljinu rotaciju. Veliki potresi, poput onoga u Indoneziji 2004. ili u Japanu 2011., također su mjerljivo skratili dan, ali u suprotnom smjeru – redistribucijom mase prema središtu planeta.

Slično vrijedi i za topljenje ledenjaka, promjene razine oceana i masivne sezonske migracije vode. Brana u Kini samo je najpoznatiji primjer jer je riječ o jednom, jasno definiranom ljudskom projektu.

Izvori i literatura

• Chao, Benjamin F.
  „Anthropogenic impact on the Earth's rotation“
  Geophysical Research Letters, Vol. 32, 2005., str. L16304–L16307

• Gross, Richard S.
  Earth Rotation Variations – Long Period
  Jet Propulsion Laboratory, NASA, Pasadena, 2007., str. 45–49

• Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  Natuknica: „Brana Tri klanca“
  Zagreb, mrežno izdanje, 2023., odjeljak „Tehničke značajke i učinci“

• Kovačević, Zoran
  „Kad čovjek pomiče planet: velike brane i Zemljina dinamika“
  Vjesnik, 18. veljače 2011., str. 22–23

• Billington, David P.; Jackson, Donald C.; Melosi, Martin V.
  The History of Large Federal Dams
  U.S. Government Printing Office, Washington D.C., 2005., str. 389–395