Koliko stanovnika ima na Zemlji? Neke brojke mogle bi nas iznenaditi

4 min read

DRUŠTVENE TEME

Čovječanstvo je krajem 2022. godine doseglo povijesnu prekretnicu. Na planetu Zemlji živjelo je više od 8 milijardi ljudi, što je brojka koju su još prije nekoliko desetljeća mnogi smatrali gotovo nezamislivom.

Dok jedni ovaj podatak vide kao dokaz ljudskog napretka, drugi upozoravaju na rastući pritisak na prirodne resurse, klimatske promjene i održivost života na Zemlji. No koliko nas zapravo ima, gdje broj stanovnika najbrže raste i kakva nas budućnost očekuje?

Kako se čovjek proširio Zemljom?

Prije otprilike 300.000 godina prvi pripadnici vrste Homo sapiens živjeli su na području današnje Afrike. Tijekom tisućljeća postupno su naselili Europu, Aziju, Australiju te naposljetku Sjevernu i Južnu Ameriku.

Većinu ljudske povijesti broj stanovnika rastao je vrlo sporo. Ratovi, bolesti, glad i visoka smrtnost djece ograničavali su rast populacije.

Procjenjuje se da je oko početka nove ere na Zemlji živjelo između 170 i 300 milijuna ljudi.

Prva velika prekretnica dogodila se tijekom industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeću. Razvoj medicine, poljoprivrede, higijene i tehnologije doveo je do naglog povećanja životnog vijeka.

Za dostizanje prve milijarde ljudi trebalo je gotovo cijelu ljudsku povijest.

Druga milijarda dosegnuta je 1927. godine. Sedma 2011. Osma 2022.

Nikada u povijesti čovječanstva broj stanovnika nije rastao tako brzo kao tijekom posljednjih stotinu godina.

U ZADNJIH 100 GODINA BROJ STANOVNIKA POVEČAO SE ZA 6 MILIJARDI

Gdje se bilježi najveći porast stanovnika

Zanimljivo je da danas najveći rast stanovništva ne bilježe najbogatije zemlje svijeta.

Naprotiv, većina država Europe, Japana i Južne Koreje suočava se sa starenjem stanovništva i niskim natalitetom.

Najveći porast stanovništva nakon 2020. godine bilježe države subsaharske Afrike.

Među njima se posebno ističu:

  • Niger

  • Nigerija

  • Demokratska Republika Kongo

  • Etiopija

  • Tanzanija

  • Uganda

U mnogim od tih zemalja prosječna žena tijekom života rodi više od četvero djece.

S druge strane, u velikom dijelu Europe prosječan broj djece po ženi nalazi se ispod razine potrebne za održavanje stanovništva.

Ovaj trend stvara zanimljiv paradoks. Dok pojedine države pokušavaju usporiti rast stanovništva, druge traže načine kako povećati broj rođenih.

Koliko zapravo ljudi živi na Zemlji?

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, sredinom 2026. godine na Zemlji živi nešto više od 8,2 milijarde ljudi.

No postoji jedan zanimljiv problem.

Nitko ne zna točan broj stanovnika planeta.

Razlog je jednostavan. Broj ljudi neprestano se mijenja.

Svake sekunde rađaju se nove osobe, dok druge umiru. U nekim dijelovima svijeta popisi stanovništva provode se redovito, dok u drugim državama podaci mogu biti stari godinama.

Dodatni izazov predstavljaju ratovi, migracije i udaljena područja u kojima je teško prikupiti precizne podatke.

Zbog toga se globalni broj stanovnika temelji na procjenama koje se stalno ažuriraju.

Ipak, stručnjaci smatraju da su današnje procjene vrlo blizu stvarnom stanju.

MIGRACIJE, UDALJENA PODRUČJA OTEŽAVAJU PRIKUPLJANJE PODATAKA

Na kome svijet ostaje?

Jedan od najvažnijih pokazatelja budućnosti svake države jest dobna struktura stanovništva.

Danas je prosječna starost stanovnika svijeta oko 31 godinu.

Međutim, razlike među državama ogromne su.

Gdje žive najmlađi ljudi?

Najmlađe stanovništvo na svijetu nalazi se uglavnom u Africi.

U Nigeru, primjerice, prosječna dob stanovnika iznosi oko 15 godina.

U mnogim afričkim državama više od polovice stanovništva mlađe je od 25 godina.

To znači da će upravo Afrika tijekom 21. stoljeća imati najveći potencijalni rast radne snage.

Gdje žive najstariji ljudi?

Najstarije stanovništvo nalazi se u istočnoj Aziji i Europi.

Posebno se ističu:

  • Japan

  • Italija

  • Njemačka

  • Južna Koreja

U Japanu gotovo trećina stanovništva starija je od 65 godina.

Takav trend predstavlja izazov za mirovinske sustave, zdravstvenu skrb i tržište rada.

Drugim riječima, dok se dio svijeta bori s previše mladih ljudi i nedostatkom radnih mjesta, drugi dio traži radnike koji bi mogli održati gospodarstvo.

NAJMLAĐE STANOVNIŠTVO ŽIVI U DRŽAVAMA AFRIKE

Što znači 8 milijardi ljudi za Zemlju?

Rast stanovništva donosi brojne izazove.

Potrošnja prirodnih resursa

Svaka osoba treba hranu, vodu, energiju i prostor za život.

Što je više ljudi, veća je potražnja za svim resursima.

Već danas čovječanstvo troši ogromne količine pitke vode, obradivog zemljišta i fosilnih goriva.

U pojedinim dijelovima svijeta dolazi do prekomjernog iskorištavanja šuma, ribljeg fonda i prirodnih staništa.

Klimatske promjene

Veći broj stanovnika često znači veću potrošnju energije i veću emisiju stakleničkih plinova.

Iako bogatije države proizvode najveći dio emisija po stanovniku, ukupni rast populacije dodatno povećava pritisak na okoliš.

Zbog toga znanstvenici sve više upozoravaju na potrebu održivijeg razvoja.

Urbanizacija

Sve više ljudi seli se u gradove.

Procjenjuje se da danas više od polovice čovječanstva živi u urbanim područjima.

Do kraja stoljeća taj bi udio mogao dodatno porasti.

To stvara potrebu za novom infrastrukturom, prometnim sustavima i održivim načinima stanovanja.

Postoje li rješenja?

Unatoč izazovima, stručnjaci ističu da rast stanovništva ne mora nužno značiti katastrofu.

Ključ leži u tehnologiji i održivom razvoju.

Obnovljivi izvori energije

Posljednjih godina svijet ubrzano ulaže u sunčane elektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive izvore energije.

Posebno se ističe Kina, koja prednjači u izgradnji solarnih i vjetroelektrana te proizvodi velik dio svjetske opreme za zelenu energiju.

Cilj je smanjiti ovisnost o ugljenu, nafti i plinu.

Napredak poljoprivrede

Moderni sustavi navodnjavanja, genetska istraživanja i precizna poljoprivreda omogućuju proizvodnju više hrane na manjoj površini.

To bi moglo pomoći u prehrani rastuće svjetske populacije.

Život u svemiru

Iako zvuči kao znanstvena fantastika, pojedine tvrtke i svemirske agencije ozbiljno razmatraju mogućnost budućih kolonija na Mjesecu i Marsu.

Trenutačno je takav scenarij još vrlo daleko, no razvoj svemirske tehnologije otvara mogućnosti koje su nekada postojale samo u knjigama i filmovima.

NEKI SPAS VIDE U KOLONIZACIJI POZNATOG NAM SVEMIRA

Budućnost čovječanstva

Prema većini projekcija broj stanovnika nastavit će rasti tijekom narednih desetljeća, ali sporijim tempom nego u prošlom stoljeću.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da bi svjetska populacija mogla dosegnuti vrhunac između 10 i 11 milijardi ljudi tijekom druge polovice 21. stoljeća.

Hoće li Zemlja moći održivo podržavati toliko stanovnika ovisit će prije svega o našim odlukama.

Povijest pokazuje da je čovječanstvo sposobno pronaći rješenja za velike izazove. Pitanje nije samo koliko nas ima, nego kako ćemo upravljati resursima planeta koji svi dijelimo.