Najstarija ogrlica pronađena je u Hrvatskoj

Ilustracija žene iz prapovijesti FOTO: freepik.com

Na nalazištu Hušnjakovo brdo u Krapini pronađena je ogrlica stara oko 135 tisuća godina, danas općeprihvaćena kao najstariji poznati nakit na svijetu. Otkrivena je analizom osam kandži orla štekavca, a nalazi dokazuju da ju je krapinski pračovjek koristio kao nakit. Ovo otkriće promijenio je razumijevanje neandertalaca i odredilo njihovo mjesto u ljudskoj povijesti.

Krapina – jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Europi

Nalazište Hušnjakovo brdo u Krapini otkriveno je 1899. godine, kada je hrvatski paleontolog i geolog Dragutin Gorjanović-Kramberger započeo sustavna iskapanja. Već tada postalo je jasno da se radi o jednom od najbogatijih nalazišta neandertalaca u Europi.

Na relativno malom prostoru pronađeno je više od 900 fosilnih kostiju najmanje 70 jedinki neandertalaca, zajedno s velikom količinom kamenog oruđa i ostacima životinja. Starost slojeva procjenjuje se na razdoblje između 130 i 120 tisuća godina, što Krapinu svrstava u srednje kameno doba.

Krapinski neandertalci živjeli su u razdoblju velikih klimatskih promjena, ali su se uspješno prilagodili okolišu, lovu i društvenom životu, što potvrđuje složenost njihove zajednice.

Najstarija ogrlica na svijetu pronađena je u Krapini [FOTO: Arheološki muzej

Ogrlica od orlovih kandži

Najvažniji i najpoznatiji nalaz iz Krapine otkriven je tek desetljećima nakon iskapanja, detaljnom analizom predmeta pohranjenih u muzeju. Riječ je o osam kandži orla štekavca (Haliaeetus albicilla) koje pokazuju jasne tragove ljudske obrade.

Na kandžama su uočeni urezi, ogrebotine i tragovi trošenja koji upućuju na to da su bile namjerno povezane u ogrlicu ili narukvicu. Nema znakova da su kandže korištene kao oruđe ili za prehranu, što isključuje praktičnu funkciju.

Starost ovog nakita procijenjena je na oko 135 tisuća godina, čime on postaje najstariji poznati nakit na svijetu, znatno stariji od sličnih nalaza povezanih s ranim pripadnicima vrste Homo sapiens.

Što nam ovaj nalaz govori o neandertalcima?

Dugo su neandertalci u popularnoj kulturi i znanosti bili prikazivani kao grubi i intelektualno ograničeni. Ogrlica iz Krapine izravno osporava takvu sliku.

Izrada nakita podrazumijeva simboličko razmišljanje, estetski kriterij i društveno značenje. Orlovi su rijetke i opasne ptice, a njihove kandže vjerojatno su imale statusni ili ritualni značaj. Takav izbor materijala sugerira da su neandertalci razumjeli simboliku moći, identiteta i pripadnosti.

Znanstvenici danas smatraju da krapinski nalaz predstavlja jedan od najranijih dokaza apstraktnog mišljenja u ljudskoj evoluciji.

Krapina u svjetskoj znanosti

Otkriće najstarijeg nakita u Krapini snažno je odjeknulo u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Objavljeno je u uglednim znanstvenim časopisima i često se navodi kao ključni argument u raspravama o kognitivnim sposobnostima neandertalaca.

Krapina je time postala jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje se može pratiti ne samo biološka, nego i kulturna povijest neandertalaca. Danas se nalazište i Muzej krapinskih neandertalaca smatraju jednim od najvažnijih europskih centara za proučavanje prapovijesti.

Najstarija na svijetu

Ogrlica stara 135 tisuća godina pronađena u Krapini nije samo arheološka senzacija, već i snažan dokaz da su neandertalci bili mnogo složeniji nego što se dugo vjerovalo. Krapinski pračovjek nije bio tek lovac i preživljavač, već biće koje je stvaralo simbole, ukrase i kulturne vrijednosti. Time Krapina zauzima posebno mjesto u svjetskoj povijesti čovjeka – kao kolijevka najstarijeg poznatog nakita na planetu.

Izvori i literatura

• Radovčić, Davorka; Sršen, Andrej; Radovčić, Jakov; Frayer, David W.
  „Evidence for Neandertal Jewelry: Modified White-Tailed Eagle Claws at Krapina“
  PLoS ONE, Vol. 10, No. 3, 2015., str. 1–15

• Gorjanović-Kramberger, Dragutin
  Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien
  C. W. Kreidel’s Verlag, Wiesbaden, 1906., str. 1–86

• Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  Natuknica: „Krapinski pračovjek“
  Zagreb, mrežno izdanje, 2023., odjeljci „Nalazište“ i „Materijalna kultura“

• Karavanić, Ivor
  Život neandertalaca
  Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 112–119

• Radovčić, Jakov
  „Krapinski neandertalci – nova tumačenja“
  Vjesnik, 21. rujna 2015., str. 28–29

Krapina je najbogatije nalazište neandertalaca na svijetu [FOTO: unsplash