Zašto se u Japanu dugo živi? Dugovječnost kao stil života

Japan već desetljećima drži svjetski rekord po broju ljudi starijih od 100 godina. Prema službenim podacima, u toj zemlji danas živi više od 100.000 stogodišnjaka, najviše na svijetu. Znanstvenici ovaj fenomen opisuju kao posljedica načina života, prehrane, društvenim aktivnostima, pozitivnom načinu života i uključenosti u sustav

Dug život kao lokalni fenomen

Za razliku od većine zemalja, u Japanu dug život nije rijetkost rezervirana za pojedince s “dobrim genima”. Prosječan životni vijek u Japanu iznosi 81 godinu za muškarce i 83 za žene. Sve je više starijih ljudi preko 80 pa čak i 90 godina. Na Okinawi živi najviše ljudi starije životne dobi. Statistički gledano, preko 100.000 ljudi ima sto i više godina.

Prehrana: jednostavna, umjerena i biljna

Jedan od ključnih razloga japanske dugovječnosti jest prehrana. Tradicionalna japanska kuhinja temelji se na ribi, povrću, riži, algama, soji i fermentiranim proizvodima. Crveno meso i industrijski prerađena hrana dugo su imali marginalnu ulogu.

Posebno se ističe princip hara hachi bu – prestati jesti kada si sit oko 80 posto. Ovaj kulturološki obrazac potiče umjerenost i smanjuje pretilost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.

Japanci također konzumiraju male porcije, rijetko se prejedaju i jedu sporije, što pozitivno utječe na metabolizam i probavu.

Šetnja kao tjelovježba

Iako Japan nije zemlja masovne rekreacije u zapadnom poimanju rekreacije, svakodnevno kretanje duboko je ukorijenjeno u životni stil Japanaca. Hodanje, biciklizam, rad u vrtu i kućanski poslovi čine osnovu tjelesne aktivnosti.

Kod starijih osoba ne postoji nagli prijelaz u off-mode. Naprotiv, mnogi Japanci i u dubokoj starosti održavaju rutinu, brinu se o kućanstvu, odlaze u kupnju i sudjeluju u društvenim aktivnostima.

Tijelo se koristi redovito, ali nenametljivo – bez ekstremnih napora, ali i bez dugotrajnog mirovanja.

Društvo koje ne izolira starost

Jedna od često zanemarenih, ali presudnih stavki japanske dugovječnosti je odnos društva prema starijima. Starost u Japanu ne znači automatsku društvenu izolaciju. Starije osobe i dalje imaju svoju ulogu u obitelji i zajednici, štoviše imaju i brojne pogodnosti.

Postoji snažan osjećaj pripadnosti, koncept ikigai – razloga zašto se ujutro ustaje iz kreveta. To može biti briga o unucima, vrt, hobi, volontiranje ili jednostavno življenje.

Znanstvena istraživanja pokazuju da usamljenost i gubitak svrhe imaju snažan negativan utjecaj na zdravlje, često veći od loše prehrane i slabe aktivnosti. Što jasno pokazuje koliko je održavanje mentalnog zdravlja važno za ugodan život.

Zdravstveni sustav i prevencija

Japan ima jedan od najorganiziranijih zdravstvenih sustava na svijetu. Preventivni pregledi su česti, dostupni i besplatni. Bolesti se otkrivaju ranije, a terapije započinju na vrijeme.

Posebno je važno što zdravstvena skrb nije usmjerena isključivo na liječenje, nego i na očuvanje funkcionalnosti u starosti. Rehabilitacija, kontrola kroničnih bolesti i podrška starijim osobama dio su sustava, a ne iznimka.

Genetika: važna, ali ne presudna

Iako genetika ima određenu ulogu, istraživanja su pokazala da Japanci koji emigriraju i preuzmu zapadnjački stil života vrlo brzo gube prednost dugovječnosti. To jasno upućuje na to da ključ nije u genima, nego u okolišu i navikama.

Drugim riječima, japanski način života moguće je barem djelomično preslikati i drugdje u svijetu.

Dug život kao posljedica društvenih prilika

Japanska dugovječnost nije rezultat čudesne formule, već niza svakodnevnih odluka: umjerene prehrane, stalnog kretanja, druženje, mirovinske pogodnosti, posebna zdravstvena skrb. Dug život u Japanu nije cilj sam po sebi, nego prirodna posljedica načina na koji je društvo organizirano.

Upravo zato japanski primjer često služi kao podsjetnik da kvaliteta života i dugovječnost ne počinju u bolnicama, nego u svakodnevnim navikama.

Izvori i literatura

• Statistics Bureau of Japan
  Statistical Handbook of Japan 2023
  Government of Japan, Tokyo, 2023., str. 18–21 (poglavlje: Population and Ageing)

• World Health Organization (WHO)
  World Health Statistics 2022: Monitoring Health for the SDGs
  WHO Press, Geneva, 2022., str. 32–35

• Suzuki, Makoto; Willcox, Bradley J.; Willcox, D. Craig
  “Successful Aging in Okinawa”
  Geriatrics & Gerontology International, Vol. 4, Supplement 1, 2004., str. S180–S187

• Buettner, Dan
  The Blue Zones: Lessons for Living Longer From the People Who’ve Lived the Longest
  National Geographic Society, Washington D.C., 2008., str. 35–67 (poglavlje o Okinawi)

• Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  Natuknica: „Japan – stanovništvo i demografska obilježja“
  Zagreb, mrežno izdanje, pregledano izdanje 2023., odjeljak „Demografija“

• Knežević, Snježana
  „Tajne dugovječnosti Japana“
  Vjesnik, znanstveno-popularna rubrika, 12. kolovoza 2015., str. 24–25

• Grgić, Ivan
  „Okinawa – otok stogodišnjaka“
  Nacional, br. 892, 2016., str. 56–59