Znate li točan broj satelita u Zemljinoj orbiti
4 min read
ZANIMIMLJIVO
Kada pogledamo noćno nebo, ono djeluje mirno i prazno. Međutim, iznad naših glava odvija se nevjerojatno prometna aktivnost. Tisuće satelita neprestano kruže oko Zemlje i obavljaju zadatke bez kojih bi moderni život bio gotovo nezamisliv.
Rast broja satelita u Zemljinoj orbiti posljednjih je godina eksplodirao. Dok su tijekom većeg dijela 20. stoljeća u svemiru kružile tek stotine aktivnih satelita, danas ih je više od 10.000, a broj se iz godine u godinu ubrzano povećava.
Razlog je razvoj internetskih konstelacija, modernih komunikacijskih sustava, navigacije, meteorologije i promatranja Zemlje. Najveći pojedinačni operater satelita danas je SpaceX sa svojom mrežom Starlink, koja čini značajan dio svih aktivnih satelita u orbiti.
Sateliti imaju brojne funkcije:
omogućuju internetsku i telefonsku komunikaciju
upravljaju navigacijskim sustavima poput GPS-a
prate vremenske prilike i klimatske promjene
snimaju Zemljinu površinu
služe za vojno izviđanje i nacionalnu sigurnost
omogućuju televizijske prijenose i globalne komunikacije
pomažu znanstvenicima u istraživanju svemira
Većina satelita pripada državama, vojnim organizacijama, svemirskim agencijama i privatnim tvrtkama. Nekada su svemirske aktivnosti bile gotovo isključivo u rukama država, no danas privatni sektor igra sve veću ulogu.
Posebno se ističu tvrtke koje grade ogromne satelitske mreže za pružanje interneta. Umjesto jednog velikog satelita, lansiraju tisuće manjih uređaja koji zajedno pokrivaju gotovo cijeli planet.
PRVI SATELIT U ORBITI ZEMLJE BIO JE RUSKI SPUTNJIK 1
Prvi sateliti i počeci svemirskog doba
Ideja o umjetnim satelitima postojala je mnogo prije nego što je tehnologija omogućila njihovo lansiranje. Znanstvenici i vizionari još su početkom 20. stoljeća raspravljali o mogućnosti postavljanja objekata u orbitu oko Zemlje.
Pravi početak svemirskog doba dogodio se 4. listopada 1957. godine kada je tadašnji Sovjetski Savez lansirao Sputnik 1.
Ovaj mali metalni satelit promjera svega 58 centimetara emitirao je jednostavne radio-signale koji su se mogli čuti diljem svijeta. Iako je njegova funkcija bila relativno jednostavna, učinak je bio golem. Lansiranje Sputnika označilo je početak svemirske utrke između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, SAD je uspješno lansirao svoj prvi satelit, Explorer 1. Upravo je taj satelit otkrio Van Allenove radijacijske pojaseve koji okružuju Zemlju.
Tijekom narednih desetljeća broj satelita postupno je rastao. U početku su služili uglavnom za znanstvena istraživanja i vojne potrebe, no ubrzo su postali ključni dio globalne komunikacijske infrastrukture.
UBRZAN RAST BROJA SATELITA ZADNJIH GODINA OD STRANE PRIVATNIH TVRTKI
Kako izgleda lansiranje i postavljanje satelita?
Lansiranje satelita jedan je od najsloženijih tehnoloških pothvata koje čovječanstvo izvodi. Proces započinje višegodišnjim projektiranjem i testiranjem. Satelit mora izdržati ekstremne vibracije, vakuum svemira, velike temperaturne razlike i intenzivno zračenje.
Nakon što je spreman, smješta se unutar rakete. Tijekom lansiranja raketa ubrzava do brzine veće od 28.000 kilometara na sat kako bi satelit mogao ostati u orbiti umjesto da padne natrag na Zemlju.
Kada raketa dostigne željenu visinu, satelit se odvaja i aktivira vlastite sustave. Kod velikih konstelacija često se odjednom oslobađa desetke ili čak stotine satelita.
Nakon postavljanja u orbitu, satelit koristi male motore za precizno zauzimanje svoje pozicije. Zatim se otvaraju solarni paneli koji ga opskrbljuju energijom tijekom cijelog radnog vijeka.
Većina modernih satelita ostaje aktivna između pet i petnaest godina, nakon čega se kontrolirano spuštaju u atmosferu ili se premještaju u posebne "grobljanske orbite".
SMATRA SE DA JE U ORBITI TRENUTNO VIŠE OD 12 000 SATELITA
Koliko je satelita trenutno u orbiti?
Odgovor ovisi o tome računamo li samo aktivne satelite ili i neaktivne objekte koji još uvijek kruže oko Zemlje.
Prema najnovijim procjenama, u Zemljinoj orbiti trenutno se nalazi više od 11.000 aktivnih satelita, dok ukupan broj svih satelita lansiranih tijekom povijesti premašuje nekoliko desetaka tisuća.
Još impresivnija je količina svemirskog otpada. Uz aktivne satelite, oko Zemlje kruže stari sateliti, dijelovi raketa i milijuni sitnih fragmenata nastalih sudarima i raspadima objekata.
Najveći dio novih satelita nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), između približno 160 i 2.000 kilometara iznad površine. Upravo se na tim visinama nalaze moderne internetske konstelacije.
Znanstvenici upozoravaju da bi nekontrolirano povećanje broja satelita moglo povećati rizik od sudara i stvaranja dodatnog svemirskog otpada, što predstavlja jedan od najvećih izazova budućih svemirskih misija.
MNOGI ORGANIZMI PREŽIVJELI SU ZAHVALJUJUĆI SVOJOJ PRILAGODLJIVOSTI
Tko ima najviše satelita u svemiru?
Posljednjih godina dogodila se velika promjena u raspodjeli satelita. Nekada su dominirale države i svemirske agencije, a danas najveći broj satelita posjeduju privatne kompanije.
1. SpaceX
SpaceX je uvjerljivo najveći operater satelita na svijetu. Njihova mreža Starlink sastoji se od nekoliko tisuća aktivnih satelita koji pružaju širokopojasni internet korisnicima diljem planeta.
Cilj projekta je omogućiti pristup internetu čak i u najudaljenijim područjima Zemlje gdje klasična infrastruktura nije dostupna.
2. OneWeb
OneWeb razvija vlastitu globalnu mrežu satelita za internetske usluge. Iako je znatno manji od Starlinka, i dalje spada među najveće satelitske operatere na svijetu.
3. NASA
NASA upravlja brojnim znanstvenim satelitima koji proučavaju Zemlju, Sunce, druge planete i duboki svemir. Njihovi sateliti pružaju ključne podatke o klimatskim promjenama, atmosferi i svemirskim fenomenima.
4. China National Space Administration
Kina posljednjih godina ubrzano razvija vlastiti svemirski program te raspolaže velikim brojem komunikacijskih, navigacijskih i znanstvenih satelita.
5. European Space Agency
Europska svemirska agencija upravlja brojnim misijama za promatranje Zemlje, meteorologiju i istraživanje svemira. Njezini sateliti igraju važnu ulogu u praćenju klimatskih promjena i prirodnih katastrofa.
Zanimljive činjenice o satelitima
Prvi satelit, Sputnik 1, radio je samo 21 dan.
GPS sustav koristi mrežu od više desetaka satelita koji neprestano kruže oko Zemlje.
Signal satelita može prijeći tisuće kilometara za djelić sekunde.
Danas se više satelita lansira u jednoj godini nego tijekom prvih nekoliko desetljeća svemirskog doba zajedno.
Neki sateliti mogu snimiti objekte na Zemlji veličine svega nekoliko desetaka centimetara.
Procjenjuje se da oko Zemlje kruži više od 100 milijuna komadića svemirskog otpada manjih od jednog centimetra.
Dok čitate ovaj tekst, iznad vas se vjerojatno nalazi nekoliko stotina satelita koji istovremeno prenose podatke, prate vremenske prilike, navigiraju vozila i održavaju globalne komunikacijske mreže. Ono što je prije samo nekoliko desetljeća bilo znanstvena fantastika danas je nevidljiva infrastruktura na kojoj počiva velik dio modernog svijeta.